Doživljaj nasilja u obitelji

Nasilje u obitelji kao prekršaj definirano je Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 36/2024.). Članak 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da je nasilje u obitelji:

1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci

3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci

5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

Sukladno čl.8.st.l. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, osobe na koje se navedeni Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

Sukladno čl.8.st.2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odredbe toga Zakona primjenjuju se i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

U težim situacijama, nasilje u obitelji može predstavljati i kazneno djelo.

Kazneno djelo „Nasilje u obitelji“ propisano je u čl. 179. a Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24), a glasi: „ Tko grubo, učestalo ili na drugi način teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili druge bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do tri godine.“

Sukladno čl.87. st.8. Kaznenog zakona, članovi/ice obitelji su bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnik po krvi u ravnoj lozi, srodnik u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

Sukladno čl.87. st.9. Kaznenog zakona, bliske osobe su članovi/ice obitelji, bivši bračni ili izvanbračni drug, bivši životni partner ili neformalni životni partner, sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (NN – MU 3/2018) u čl.3. toč.b. propisuje: "nasilje u obitelji" označava sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji ili kućanstvu ili između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom".

Proživljavanje nasilja u obitelji je traumatsko iskustvo kroz koje prolazite ukoliko ste žrtva nekog od različitih oblika nasilja počinjenog od strane člana obitelji. Prilikom proživljavanja nasilja u obitelji možete osjećati strah, tugu, bijes, krivicu i sram. Također se često osjećate zarobljeno i nesposobno napustiti nasilnu situaciju zbog različitih razloga, poput financijske ovisnosti, straha od daljnjeg nasilja ili nedostatka podrške. Važno je potražiti pomoć i podršku kako bi se prekinuo ciklus nasilja i garantirala sigurnost i dobrobit svih uključenih.

Svjesnost proživljavanja nasilja u obitelji odnosi se na prepoznavanje i razumijevanje da se nalazite u neželjenoj situaciji unutar obitelji. To može uključivati spoznaju o postojanju fizičkog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koje se događa, a tu spoznaju da ste žrtva nasilja u obitelji nije uvijek jednostavno prepoznati. 

Ovaj korak obuhvaća prijavu nasilja u obitelji. 

Prijava nasilja u obitelji je svaka dojava nadležnim tijelima koja omogućuje učinkovitu zaštitu od daljnjeg zlostavljanja i pružanje pomoći ako je potrebna. Ovo može dovesti do prekršajne i kaznene odgovornosti počinitelja, što može prekinuti krug nasilja i omogućiti zaštitu žrtve. Osim toga, prijavljivanje nasilja u obitelji doprinosi podizanju svijesti o ovom problemu, potiče promjene u zakonodavstvu i pruža podršku žrtvama kroz dostupne resurse i usluge za oporavak.

Važni kontakti:

Policija +385 192

Jedinstveni broj za hitne slučajeve +385 112

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja - 24-satni besplatni i anonimni telefon – 116 006 

Nacionalni pozivni centar za žrtve nasilja nad ženama( Savjetovalište za žene  Autonomne ženske kuće Zagreb) – dostupno radnim danom od 10 -17 sati, pozivi su besplatni, anonimni i povjerljivi - 116 016 

Hrabri telefon – nevladina organizacija osnovana s ciljem pružanja direktne pomoći i podrške zlostavljanoj i zanemarenoj djeci i njihovim obiteljima - 116 111; 0800 0800; savjet@hrabritelefon.hr 

Adresar ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji

Mjesta na kojima možete dobiti informacije i podršku: Sigurno mjesto - Tko što radi

Cilj postupanja policije je pružanje odgovarajuće zaštite i potpore žrtvi, učinkovito otkrivanje počinitelja, prikupljanje dokaza i procesuiranje počinitelja.

Intervencija policije prilikom prijave nasilja u obitelji od vitalne je važnosti jer su policijski službenici osposobljeni, educirani i imaju ovlasti odmah reagirati u konkretnoj situaciji, pružiti  sigurnost žrtvi, spriječiti daljnje nasilje te prikupiti dokaze koji će podržati pravni postupak protiv počinitelja. 

Nakon prijavljivanja nasilja u obitelji, policija izlazi na mjesto događaja. Policija mora procijeniti situaciju te poduzeti sve mjere predviđene Protokolom o postupanju u slučaju nasilja u obitelji i relevantnim zakonskim propisima. Korisno je da policiji detaljno opišete situaciju, pružite informacije o mjestu, sudionicima i prirodi nasilja. Policija će izlaskom na mjesto događaja procijenili situaciju, zaštititi žrtve i prikupiti bitne informacije. Primarna zadaća policije je sigurnost i zaštita svih građana, stoga je važno svako nasilje prijaviti kako bi se prekinuo nasilnički čin i omogućilo sigurno okruženje.

Policija će razgovarati sa svjedocima te žrtvom kako bi prikupili informacije o događaju. Ovi razgovori mogu biti osjetljivi i policija je dužna osigurati povjerljivost razgovora s posebnim obzirom prema žrtvi.

Policija će prikupiti relevantne informacije i korisne dokaze koji se odnose na nasilje, kao što su medicinska izvješća, fotografije ozljeda, iskazi svjedoka i druge dokaze bitne za uspješno vođenje prekršajnog ili kaznenog postupka. 

Policija će provesti procjenu rizika te upoznati žrtvu s njezinim pravima i dati joj važne informacije o pravnim mjerama zaštite (kao što su  zabrana pristupa počinitelja žrtvi nasilja ili upućivanje na organizacije koje pružaju podršku žrtvama nasilja u obitelji).

Kada su ispunjeni zakonski uvjeti, policija će uhititi počinitelja nasilja. Policija će poduzeti i druge mjere u cilju zaštite žrtve kao što su određivanje mjera opreza i predlaganje zaštitnih mjera. 

Prilikom intervencije policije bitan je i Vaš doprinos u razjašnjavanju okolnosti nasilničkog događaja. Znatno biste pomogli policiji ukoliko biste se pridržavali Savjeta žrtvi nasilja u obitelji.

Vidi i: 

Dužnost policije u slučajevima nasilja u obitelji 

 Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji 

Sigurno mjesto

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja - 24-satni besplatni i anonimni telefon – 116 006 

Nacionalni pozivni centar za žrtve nasilja nad ženama ( radi se o Savjetovalištu za žene Autonomne ženske kuće Zagreb – dostupno radnim danom od 10 -17 sati, pozivi su besplatni, anonimni i povjerljivi - 116 016 

Hrabri telefon – nevladina organizacija osnovana s ciljem pružanja direktne pomoći i podrške zlostavljanoj i zanemarenoj djeci i njihovim obiteljima - 116 111; 0800 0800; savjet@hrabritelefon.hr 

Adresar ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji

Mjesta na kojima možete dobiti informacije i podršku: Sigurno mjesto - Tko što radi

Ako ste žrtva nasilja u obitelji, stručni radnici Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad prilikom postupanja o sumnji na nasilje u obitelji dužni su sljedeće:

• upoznati Vas, odnosno Vašeg zakonskog zastupnika ili skrbnika o Vašim zakonskim pravima
• upoznati Vas s mogućnosti smještaja zajedno sa maloljetnom djecom u sklonište ili dom za žrtve nasilja u obitelji,
• zajedno sa Vama kao žrtvom nasilja izraditi plan Vaše sigurnosti,
• posredovati i pomoći Vam kod ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć i zastupanje kod Hrvatske odvjetničke komore,
• pomoći i posredovati kod ostvarivanja prava na besplatnu zdravstvenu zaštitu,
• uputiti Vas u odgovarajuće savjetovalište. 

Žrtva nasilja u obitelji ima sljedeća prava:

1. pravo na lako dostupan, povjerljiv i besplatan pristup službama za potporu žrtvama nasilja u obitelji odmah nakon počinjenja prekršaja i onoliko dugo koliko je potrebno
2. pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama nasilja u obitelji
3. pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde
4. pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka
5. pravo na pratnju osobe od povjerenja po njezinu izboru pri poduzimanju svih radnji u kojima sudjeluje od prijave prekršaja do pravomoćnog okončanja prekršajnog postupka
6. pravo da bez nepotrebne odgode bude obaviještena o puštanju uhićenika na slobodu, ukidanju zadržavanja ili bijegu okrivljenika te stavljanju izvan snage odluke o izricanju zaštitnih mjera i ukidanju mjera opreza koje su određene radi njezine zaštite ili otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora, osim u slučaju odricanja od navedenog prava
7. pravo na tajnost podataka čijim bi se otkrivanjem mogla ugroziti njezina sigurnost ili sigurnost bračnog druga, izvanbračnog druga, životnog partnera, neformalnog životnog partnera, njihovu zajedničku djecu te djecu svakog od njih, srodnike po krvi u ravnoj lozi, srodnike u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelja i posvojenika, bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u  intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu te pravo zahtijevati isključenje javnosti u postupku pred sudom
8. pravo na opunomoćenika u postupku
9. pravo biti obaviještena o poduzetim radnjama povodom prijave i o ishodu postupka, osim u slučaju odricanja od navedenog prava
10. pravo biti ispitana bez neopravdane odgode nakon podnošenja prijave, pravo zahtijevati da bude ispitana u postupku pred sudom te pravo da se daljnja ispitivanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe prekršajnog postupka
11. pravo biti ispitana na policiji od strane osobe istog spola
12. pravo na izbjegavanje kontakta s počiniteljem prije i tijekom postupka, osim u onoj mjeri koliko je to nužno za potrebe prekršajnog postupka
13. pravo na smještaj u odgovarajuću ustanovu sukladno posebnom zakonu
14. pravo na policijsku zaštitu i osiguranje, po nalogu suda, u svrhu neometanog uzimanja osobnih stvari prilikom napuštanja zajedničkog kućanstva
15. pravo predložiti da bude ispitana putem audio-video uređaja
16. druga prava propisana zakonom kojim se uređuje kazneni postupak, osim onih prava koja po naravi stvari može imati samo žrtva kaznenog djela.

Adresar ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršlu i zašittu žrtvama nasilja u obitelji

U neodgodivim slučajevima, kao što je poduzimanje mjera za otklanjanje neposredne opasnosti za život i zdravlje člana obitelji-žrtve nasilja u obitelji, područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad  postupit će po službenoj dužnosti te će Vas po Vašem zahtjevu odmah smjestiti u sklonište ili dom za žrtve nasilja u obitelji.

Ako se smještate u sklonište ili dom za žrtve nasilja u obitelji savjetuje se sljedeće:

• Osigurajte svoju sigurnost: Ako ste upućeni u sklonište ili dom, fokusirajte se na svoju sigurnost. Slijedite upute osoblja i koristite sve dostupne sigurnosne mjere kako biste zaštitili sebe i svoje dijete/djecu.
• Potražite emocionalnu podršku: Razgovarajte s terapeutima ili savjetnicima koji su dostupni u skloništu ili domu. Oni će vam pružiti podršku, razumijevanje i pomoći u suočavanju s traumom koju ste doživjeli. Iskoristite grupne terapije ili sastanke s drugim žrtvama nasilja kako biste se povezali s osobama koje su prošle kroz slično iskustvo.
• Informirajte se o pravnim i socijalnim uslugama: Edukacija o vašim pravima i dostupnim socijalnim uslugama je važna. Informirajte se o postupku prijave, zaštiti od nasilnika, financijskoj podršci i drugim resursima koji vam mogu biti korisni. Osoblje u skloništu ili domu će vam pružiti informacije i podršku u vezi s tim.
• Razvijte plan za sigurnost i oporavak: Radite s timom stručnjaka u skloništu ili domu kako biste razvili siguran i održiv plan za budućnost. To može uključivati ​​pravne korake, pronalaženje sigurnog smještaja, traženje zaposlenja ili obrazovanja, te povezivanje s drugim organizacijama koje pružaju podršku žrtvama nasilja u obitelji.
• Nemojte se bojati zatražiti pomoć: Važno je zapamtiti da niste sami. Ako imate bilo kakve potrebe ili brige, obratite se osoblju skloništa ili doma. Oni su tu da vam pomognu i pruže podršku u vašem procesu oporavka.

Mjesta na kojima možete dobiti informacije i podršku: Sigurno mjesto - Tko što radi