Prekid radnog odnosa

Nakon donošenja odluke o prestanku radnog odnosa potrebno je pokrenuti davanje otkaza ili sklapanje sporazuma o prekidu radnog odnosa, što je poželjnija opcija za radnika i poslodavca. Prilikom  pokretanja  sporazumnog otkaza, radnik obavještava poslodavca o namjeri za sporazumni otkaz. S poslodavcem raspravlja o uvjetima sporazumnog raskida, kao što su trajanje otkaznog roka, visina naknade ili drugi uvjeti koji se dogovore između radnika i poslodavca.

Kada se postigne dogovor o uvjetima sporazumnog otkaza, radnik sastavlja pisanu izjavu o sporazumnom raskidu u kojoj su navedeni dogovoreni uvjeti. U izjavi može navesti razloge za otkaz, ali to međutim  nije obavezno. Ovu izjavu potpisuju i radnik i poslodavac.

Nakon potpisivanja sporazumnog raskida, radnik je dužan pridržavati se dogovorenih uvjeta, uključujući poštivanje otkaznog roka ili druge sporazumom utvrđene obveze. 

Radnik provjerava u svom ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru koje su odredbe otkaznog roka i pridržava se propisanih rokova. Otkazni rok je vrijeme tijekom kojeg radnik obavlja i dalje  svoje redovne radne obveze nakon što je dao otkaz.

Zakon o radu zabranjuje diskriminaciju radnika tijekom procesa otkaza. Radnik ne smije biti otpušten na temelju spola, rase, nacionalnosti, vjeroispovijesti, invaliditeta ili drugih zaštićenih osobina.

Ukoliko radnik ima dogovoren ugovor o radu na određeno vrijeme koji je istekao, radni odnos automatski prestaje prema zakonu. U tom slučaju nema potrebe za posebnim otkazom ugovora o radu, sporazumnim raskidom ili drugim sličnim dokumentom. Poslodavac bi trebao obavijestiti radnika da ne planira produžiti ugovor o radu i da će radni odnos završiti po isteku ugovora.

Radni odnos može prestati u slučaju trajnog invaliditeta radnika ili smrti radnika. U tim slučajevima, odredbe otkaza ili druge zakonske odredbe primjenjuju se prema specifičnim uvjetima.

Postoje i drugi zakonski predviđeni načini prestanka radnog odnosa, kao što su otkaz zbog povrede radnih obveza, otkaz tijekom probnog roka, otkaz zbog tehnološkog viška ili drugi zakonski propisani razlozi.

Kada poslodavac radniku uručuje otkaz, radnik će dobiti obavijest kojom ga se obavještava o otkazu. Obavijest o otkazu trebala bi biti u pisanom obliku i sadržavati jasne razloge za otkaz.

Nekoliko je opravdanih razloga za otkaz:

• poslovno uvjetovani otkaz - "tehnološki višak" – u slučaju prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga. Ako je radnik prije otkaza najmanje dvije godine radio bez prekida, stječe pravo na otpremninu
• osobno uvjetovani otkaz – u slučaju kada radnik ne može uredno izvršavati svoje radne obveze zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti. Ako je radnik prije otkaza najmanje dvije godine radio bez prekida, stječe pravo na otpremninu
• otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika - u slučaju kada radnik krši obveze iz radnog odnosa. Prije nego što poslodavac poduzme redoviti otkaz zbog ponašanja radnika, obvezan je radniku dostaviti pisanu obavijest o njegovim radnim obvezama i upozoriti ga na mogući otkaz ako nastavi kršiti te obveze. Poslodavac je također obvezan provesti propisani postupak iznošenja obrane radnika odnosno tražiti očitovanje radnika bez obzira na izvjesnost postojanja povrede radne obveze.
• zbog nezadovoljavanja na probnom radu - u slučaju kada je ugovorom o radu ugovoren probni rad, poslodavac može radniku koji nije zadovoljio na probnom radu otkazati ugovor o radu.  

U obavijesti o otkazu poslodavac će navesti otkazni rok. Otkazni rok je vremensko razdoblje tijekom kojeg ste i dalje zaposleni i obavljate svoje redovne radne obveze prije nego što radni odnos službeno prestane.

Radnik treba provjeriti svoja prava i moguće naknade prema zakonu, kolektivnom ugovoru ili individualnom ugovoru o radu. Ta prava mogu uključivati pravo na otpremninu, neiskorišteni godišnji odmor ili druge naknade.

Nakon što radnik primi obavijest o otkazu, može zatražiti sastanak s poslodavcem kako bi razgovarali o razlozima otkaza i mogućim opcijama. Ovo može biti prilika za raspravu o pravima radnika, pregovore o uvjetima otkaza ili razjašnjenje nejasnoća.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

Poslodavac i radnik mogu izvanredno otkazati ugovor o radu sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme. U slučaju izvanrednog otkaza ni poslodavac ni radnik nemaju obvezu poštovati zakonom propisani ili ugovoreni otkazni rok.

Izvanredni otkaz se daje kada zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Kod te vrste otkaza i poslodavac i radnik moraju dokazati postojanje opravdanog razloga, a otkaz se može dati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se otkaz temelji.

Za vrijeme trajanja otkaznog roka radnik je dužan pridržavati se propisa i uvjeta ugovora o radu tijekom otkaznog roka. 

Tijekom otkaznog roka, radnik ima pravo na slobodno vrijeme do 4 sata tjedno kako bi tražio novi posao. Ovo pravo nije ograničeno samo na situacije kada poslodavac daje otkaz. Iako se ovo pravo prvenstveno primjenjuje kada radnik primi otkaz i kada je potrebno da se udalji s posla zbog gubitka radnog mjesta, nije isključeno da se primjenjuje i kada radnik sam daje otkaz.

Ne zaboravite regulirati svoje pravo na godišnji odmor za vrijeme otkaznog roka. Radniku čiji radni odnos prestaje u određenoj kalendarskoj godini pripada razmjerni dio godišnjeg odmora. Taj dio se izračunava tako da se ukupan broj dana godišnjeg odmora podijeli s 12, a za svaki mjesec trajanja radnog odnosa dodjeljuje se jedan takav dio. Važno je napomenuti da način prestanka radnog odnosa (otkaz poslodavca, otkaz radnika, istek ugovora na određeno ili sporazumni raskid ugovora o radu) nema utjecaja na ovo pravo. 

U slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac bi prvo trebao omogućiti radniku korištenje preostalog godišnjeg odmora. Ako iz objektivnih razloga to nije moguće ili je otežano (kao što je prekratak otkazni rok ili potreba organizacije rada poslodavca), poslodavac će vam morati isplatiti neiskorišteni dio godišnjeg odmora.

Kada radni odnos završi, radnika će poslodavac morati odjaviti s mirovinskog osiguranja najkasnije u roku od 24 sata od prestanka radnog odnosa. Za odjavu sa obveznoga zdravstvenog osiguranja propisan je rok od najkasnije osam dana od dana kada prestanu okolnosti na temelju kojih je osoba bila osigurana. Odjavu će u oba slučaja obaviti poslodavac. 

Poslodavac je obvezan vratiti sve radnikove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od petnaest dana od dana završetka radnog odnosa. Ako poslodavac tako ne postupi, radnik može podnijeti prijavu Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Sektoru inspekcije rada.

Ukoliko je radnik našao novi posao i sklapa novi ugovor o radu, dobro je da pripazi da prekid između dva radna odnosa ne bude dulji od 8 dana. Ako je prekid između dva radna odnosa dulji od 8 dana, kod novog poslodavca radnik će imati pravo na puni godišnji odmor tek nakon 6 mjeseci, a do tada će moći koristiti razmjerni dio.  

U slučaju da je radniku prestao radni odnos, a nema drugi posao, u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa možete se prijaviti u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i može podnijeti zahtjev za novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. 

Podnošenjem zahtjeva inicira se upravni postupak u kojem se na temelju potrebnih dokaza utvrđuje da li nezaposlena osoba ima pravo na novčanu naknadu te trajanje i visina novčane naknade.  

Prijava u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje moguća je i online. Online prijava vrši se putem NIAS odnosno E-Građani sustava za Vam je potreban samo token banke, e-osobna iskaznica ili vjerodajnica FINA.

U slučaju da nakon prestanka radnog odnosa nemate drugi posao, ne zaboravite javiti se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u roku od 30 dana kako bi regulirali svoj status u obveznom zdravstvenom osiguranju.  

Kod ugovora o radu s državljanima trećih zemalja, poslodavac je dužan obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju o slučaju prestanka ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad, i to u roku od 15 dana od dana nastupa tih okolnosti. 

Provjerite je li vas poslodavac odjavio s mirovinskog osiguranja u sklopu usluge e-Usluge HZMO-a na kojoj možete zatražiti i dobiti elektronički zapis o radnopravnom statusu (e-radna knjižica) na kojem su vidljivi svi vaši prijavno-odjavni podaci evidentirani u HZMO.  

Osim prethodno navedenog, u sklopu e-Usluge HZMO-a možete zatražiti izdavanje Potvrde o stažu i plaći kao i Obavijest o ostvarenom drugom dohotku.  

Ukoliko Vas poslodavac nije odjavio možete podnijeti zahtjev HZMO-u za utvrđivanje prestanka svojstva osiguranika, a ukoliko evidentirani podaci nisu točni ili potpuni možete podnijeti zahtjev za ispravak ili pribavljanje nedostajućih podataka. 

Također, možete  u sklopu usluge Korisničke stranice HZMO-a zatražiti informativni izračun mirovine, predati zahtjev za pretkompletiranje (obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu) ili dobiti podatak o tome gdje se trenutno nalazi vaš spis (ako ste podnijeli zahtjev za ostvarivanje nekog prava na mirovinsko osiguranje ili iz mirovinskog osiguranja), odnosno u kojoj je fazi postupak u povodu vašeg zahtjeva.   

Vidi:

• Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje: Prijave / odjave na mirovinsko osiguranje
• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje: Prijava, promjena i odjava u obveznom zdravstvenom osiguranju
• Hrvatski zavod za zapošljavanje: Online prijava u evidenciju nezaposlenih
• Hrvatski zavod za zapošljavanje: Portal Burza rada
• Hrvatski zavod za zapošljavanje: Novčana naknada