Obitelj i život
Razvod braka
Razvod braka je prestanak braka za života bračnih drugova koji je reguliran Obiteljskim zakonom.
Razvod braka je prestanak braka za života bračnih drugova koji je reguliran Obiteljskim zakonom.
Razvod braka može se pokrenuti
- tužbom jednog bračnog druga ako se supružnici ne slažu o razvodu ili o bitnim pitanjima razvoda i moraju voditi parnični postupak pred sudom
- prijedlogom oba bračna druga za sporazumni razvod braka ako se supružnici slažu o razvodu braka i sporazumjeli su se o pravnim posljedicama razvoda braka (mjestu stanovanja djeteta, obiteljskoj kući ili stanu koji će predstavljati obiteljski dom, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, uzdržavanju djeteta), u kom slučaju predlažu sudu da se sporazum odobri u izvanparničnom postupku.
Kada jedan od bračnih drugova odustane od zahtjeva za sporazumni razvod braka, a drugi bračni drug ostaje pri tom zahtjevu, takav zahtjev se smatra tužbom i nastavlja se prema odredbama koje uređuju postupak razvoda braka tužbom.
Osim razvoda braka, brak prestaje smrću bračnog druga, proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim i poništajem braka. Brak prestaje poništajem ili razvodom kada sud donese pravomoćnu odluku o poništaju ili razvodu.
Propisano je i da osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja može podnijeti tužbu radi razvoda braka, odnosno prijedlog za sporazumni razvod braka, a sud će nakon pokretanja postupka provjeriti je li ta osoba svjesna značenja i pravnih posljedica poduzimanja daljnjih radnji u postupku.
Postoji i ograničenje za podnošenje tužbe koje propisuje da muž nema pravo na tužbu radi razvoda za vrijeme trudnoće žene, odnosno sve dok njihovo dijete ne navrši godinu dana.
Bračni drugovi koji imaju zajedničko maloljetno dijete dužni su prije pokretanja sudskog postupka radi razvoda braka sudjelovati u obveznom savjetovanju prije razvoda braka (čl.324. Obiteljskog zakona) i to bilo da se postupak razvoda braka pokreće tužbom ili prijedlogom za sporazumni razvod braka.
Odluka o razvodu braka ukoliko se radi o tužbi u nadležnosti je suda opće mjesne nadležnosti za tuženika, gdje tuženik ima prebivalište, odnosno suda na čijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište. Ukoliko se radi o sporazumnom razvodu braka nadležan je sud na čijem su području bračni drugovi imali zajedničko prebivalište.
Koraci
Pri pokretanju postupka razvoda braka, razmislite o mogućim opcijama i pokušajte riješiti probleme s partnerom. Informirajte se o vašim pravima i obvezama uključujući roditeljsku skrb i podjelu imovine. Razmislite o financijskoj situaciji, imovini koju dijelite i dugovima. Procijenite što će biti najbolje za zajedničko dijete/djecu i kako biste uredili skrb o djetetu/djeci. Potražite stručnu pomoć psihologa ili drugih stručnjaka. Bračna i obiteljska terapija može pomoći u razumijevanju problema i poboljšanju komunikacije među supružnicima.
Za pravne savjete možete se obratiti odvjetniku specijaliziranom za obiteljsko pravo.
Pogledajte što napraviti ukoliko ste doživjeli nasilje u obitelji (veza na životnu situaciju “Doživljaj nasilja u obitelji”).
Bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetnu djecu dužni su prije pokretanja sudskog postupka radi razvoda braka sudjelovati u obveznom savjetovanju i ako postignu dogovor izraditi plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.
Obvezno savjetovanje je oblik pomoći članovima obitelji da donesu sporazumne odluke o obiteljskim odnosima vodeći posebnu brigu o zaštiti obiteljskih odnosa u kojima sudjeluje dijete te o pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma i pokretanju sudskih postupaka u kojima se odlučuje o osobnim pravima djeteta. Obvezno savjetovanje provodi stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad i postupak se pokreće na zahtjev stranke koji se podnosi nadležnom Područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.
Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi je pisani sporazum roditelja o načinu ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi u okolnostima u kojima roditelji djeteta trajno ne žive u obiteljskoj zajednici. Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi roditelji mogu sastaviti samostalno, u postupku obveznog savjetovanja ili u postupku obiteljske medijacije. Bračnim drugovima prvenstveno je ostavljeno da sami sastave plan odnosno da se sporazumiju o tome na koji način će ostvarivati roditeljsku skrb, o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, odnosno na koji će se način ostvarivati osobni odnosi djeteta i roditelja s kojim dijete neće stanovati, o načinu razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti pri donošenju odluka bitnih za dijete, te razmjene važnih informacija u vezi s djetetom, visini uzdržavanja kao obvezi roditelja kod kojeg dijete ne stanuje te načinu na koji će rješavati buduća sporna pitanja.
Plan o zajedničkoj roditeljskoj treba podnijeti na ovjeru i odobrenje sudu kako bi stekao svojstvo ovršne isprave.
Ako bračni drugovi tijekom obveznog savjetovanja ne postignu dogovor o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, sukladno odredbama Obiteljskog zakona mogu ga pokušati postići u obiteljskoj medijaciji. Osnovna svrha obiteljske medijacije je postizanje dogovora oko plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i drugih sporazuma u vezi s djetetom. Obiteljska medijacija ne provodi se u slučajevima postojanja tvrdnji o obiteljskom nasilju, ako su jedan ili oba bračna druga lišeni poslovne sposobnosti, a nisu u stanju shvatiti značenje i pravne posljedice postupka ni uz stručnu pomoć, ako su jedan ili oba bračna druga nesposobna za rasuđivanje i u slučajevima kada bračni drug ima nepoznato prebivalište i boravište.
Obiteljsku medijaciju provode nepristrani, posebno educirani stručnjaci koji su, ukoliko su iz sustava socijalne skrbi, zaposleni u Obiteljskom centru i Hrvatskom zavodu za socijalni rad i upisani su u Registar obiteljskih medijatora.
Ukoliko obiteljsku medijaciju provode obiteljski medijatori zaposleni u sustavu socijalne skrbi ne plaćaju se naknade za rad obiteljskih medijatora, a ukoliko obiteljsku medijaciju provode obiteljski medijatori izvan sustava socijalne skrbi, troškove njihova rada snose stranke.
Obiteljska medijacija se može provesti i u tijeku sudskog postupka ako to stranke sporazumno predlože ili sud može predložiti strankama postupak obiteljske medijacije ako procijeni da ima izgleda za sporazumno rješavanje spornih obiteljskih odnosa.
Zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi također može biti uređeno i odlukom suda koja se temelji na sporazumu roditelja koji su postigli u postupku na sudu.
Ako se roditelji ne mogu dogovoriti o roditeljskoj skrbi, u tom će slučaju sud donijeti odluku. U postupku donošenja odluke, kada nema sporazuma roditelja, sud utvrđuje mišljenje djeteta, imenuje djetetu posebnog skrbnika koji će zastupati dijete na sudu te može zatražiti stručno mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili provesti izvođenje dokaza psihijatrijsko-psihologijskim vještačenjem.
Provjerite imate li pravo na besplatnu pravnu pomoć u e-Informacijama: Besplatna pravna pomoć.
Postupak razvoda braka je postupak u kojem sud razvodi brak između bračnih drugova.
Tužba za razvod braka podnosi se Općinskom sudu opće mjesne nadležnosti za tuženika, gdje tuženik ima prebivalište, odnosno sudu na čijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište. Ukoliko se radi o sporazumnom razvodu braka, za podnošenje prijedloga za sporazumni razvod braka nadležan je Općinski sud na čijem su području bračni drugovi imali zajedničko prebivalište.
Za podnošenje tužbe ili sporazumnog prijedloga potrebno je platiti sudske pristojbe.
Sporazumni razvod braka
Sporazumni razvod braka je izvanparnični sudski postupak koji se pokreće u slučaju da su se bračni drugovi sporazumjeli oko svih bitnih pitanja ostvarivanja roditeljske skrbi i suglasni su vezano za razvod braka. Glavna razlika između sporazumnog razvoda i klasičnog sudskog postupka je u tome što kod sporazumnog razvoda braka nema spornih pitanja između supružnika, odnosno supružnici su se unaprijed dogovorili o svim važnim pitanjima vezanim za roditeljsku skrb. Sporazumni razvod braka je mnogo brži, jednostavniji i jeftiniji od klasičnog sudskog postupka razvoda braka koji se pokreće tužbom jer se izbjegava moguće dugotrajni i skupi sudski postupak. O prijedlogu za sporazumni razvod braka sud odlučuje u izvanparničnom postupku. Na temelju prijedloga za sporazumni razvod braka, sud donosi rješenje o razvodu braka kojim ujedno odobrava Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.
Tužba za razvod braka
Sporazumni razvod braka nije uvijek moguć, posebno ako postoje velike razlike između supružnika ili ako se radi o složenim pitanjima, a koja supružnici ne mogu riješiti sporazumno. U tom slučaju podnosi se tužba za razvod braka.
Osim podnošenja tužbe radi razvoda braka možete podnijeti tužbu i radi rješavanja pitanja s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi, ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem, uzdržavanju djeteta.
U tužbi za razvod također možete predložiti način ostvarivanja roditeljske skrbi (s kojim će roditeljem dijete stanovati, na koji će način i koliko održavati osobne odnose s roditeljem s kojim dijete neće stanovati, visinu uzdržavanja), međutim sud takvim prijedlogom nje vezan nego će po službenoj dužnosti odlučiti o predmetu spora.
Na temelju tužbe za razvod braka sud donosi odluku te su supružnici dužni izvršiti sve što je sud utvrdio u odluci.
Sudski postupak možete pratiti, i po potrebi komunicirati sa sudom, putem usluge e-Komunikacija
Za podršku u korištenju elektroničke usluge e-Komunikacija moguće je kontaktirati Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Donošenje rješenja ili presude o razvodu
Sud okončava postupak donošenjem odluke o razvodu braka. Na temelju prijedloga za sporazumni razvod braka, sud donosi rješenje o razvodu braka. Na temelju tužbe za razvod braka sud donosi presudu. Odluka suda dostavlja se svim strankama u postupku.
U presudi o razvodu braka sud odlučuje o samoj činjenici razvoda braka i drugim pitanjima vezano za roditeljsku skrb. U postupku razvoda braka sud ne odlučuje o imovini bračnih drugova budući da je to poseban postupak ili predmet nagodbe bračnih drugova izvan suda.
Prilikom donošenja odluke o sadržajima roditeljske skrbi, sud posebno u obzir uzima mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad (ranije centar za socijalnu skrb).
Kod određivanja iznosa uzdržavanja za dijete, sud će uzeti u obzir s jedne strane, ukupne materijalne potrebe djeteta, odnosno povećane materijalne potrebe djeteta zbog zdravstvenog stanja djeteta i s druge strane mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati, njezino imovinsko stanje, primanja, mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i eventualne druge obveze uzdržavanja.
Prestanak braka
Brak prestaje pravomoćnošću sudske odluke o razvodu braka. Kada je sudska odluka pravomoćna nastupaju njezini pravni učinci.
Pravomoćnost odluke suda utvrđuje se kada prođe rok za žalbu, a žalba nije podnesena ili je odbačena ili je odlukom žalbenog suda prvostupanjska presuda potvrđena. Pravomoćnost odluke znači da se odluka suda mora poštovati i izvršiti.
Matični ured evidentirat će činjenicu razvoda braka u matičnim knjigama po pravomoćnosti odluke. Bračni drug koji je sklapanjem braka mijenjao prezime, u slučaju razvoda braka može se u roku od godinu dana od dana razvoda braka vratiti na prezime koje je imao prije sklapanja braka. Pod trenutkom razvoda braka podrazumijeva se trenutak pravomoćnosti sudske odluke o razvodu braka. U toj situaciji bračni drug koji se želi vratiti na prezime koje je imao prije sklapanja braka daje izjavu pred nadležnim matičarom te se upisuje u maticu rođenih.
Nakon promjene osobnih podataka bračni drug koji je se vratio na prezime koje je imao prije sklapanja braka dužan je ishoditi nove dokumente (osobnu iskaznicu, putovnicu, vozačku dozvolu).
Dokumenti potrebni za pokretanje razvoda braka
Za pokretanje postupka za razvod braka potrebna je tužba, odnosno prijedlog za sporazumni razvod braka (uz koji se prilaže 5 potpisanih planova o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i izvješće Hrvatskog zavoda za socijalni rad o provedenom obveznom savjetovanju). Uz navedeno, trebate priložiti i sljedeće dokumente: izvod iz matice vjenčanih, rodne listove za maloljetnu djecu i dokaz o uplati sudskih pristojbi. Navedeni dokumenti ne smiju biti stariji od 6 mjeseci i moraju biti u izvorniku.