Smrt člana obitelji

Ovaj korak obuhvaća prijavu smrtnog slučaja, bilo da je riječ o smrti u stanu ili u zdravstvenoj ustanovi. 

Prijava smrtnog slučaja matičnom uredu razlikuje se ovisno o tome je li osoba umrla u stanu ili zdravstvenoj ustanovi. U nekim slučajevima bit će potrebna obdukcija. Umrla, odnosno mrtvorođena osoba ne smije se pokopati ili kremirati dok se nad njom ne obavi pregled. 

Prilikom prijave smrtnog slučaja trebat ćete pripremiti podatke o imovini preminule osobe i nasljednicima kako bi matičar iste proslijedio sudu.

Preporučljivo je odmah nakon smrti osobe koja je bila klijent određene banke ili se zna da je imala otvorene bankovne račune, dostaviti banci službeni dokument kao što je smrtni list, izvod iz matice umrlih ili pravomoćno rješenje suda koje potvrđuje smrt te osobe uz napomenu da do donošenja Rješenja o nasljeđivanju nitko nije u mogućnosti podizati novac ili zatvoriti račun.

Nije potrebno raditi posebne odjave na zdravstveno, mirovinsko osiguranje i evidenciju o prebivalištu. 

Kada se dogodi smrtni slučaj u stanu ili kući, potrebno ga je prijaviti u što kraćem roku i bez odgađanja. Smrt su dužne prijaviti osobe koje su živjele u zajednici s umrlom osobom, srodnici ili susjedi. 

Postupak je sljedeći:

• nazvati službu Hitne pomoći (194) ili policiju (192)
• službene osobe pozvat će mrtvozornika
• mrtvozorniku je potrebno osigurati pristup preminuloj osobi, pripremiti liječničku dokumentaciju ako je preminula osoba bolovala, kao i sve identifikacijske podatke preminule osobe kako bi izdao potvrdu za ukop i prijevoz
• nakon popunjavanja prijave o smrti, mrtvozornik izdaje dozvolu za pokop umrloga
• obratiti se ovlaštenom pogrebnom poduzeću, pogrebnom prijevozniku ili posmrtnoj pripomoći (ako pokojnik ima ugovorenu posmrtnu pripomoć, ponijeti osobnu iskaznicu pokojnika)
• sve dokumente koji se odnose na prijavu smrtnog slučaja, a koje je izdao mrtvozornik odnijeti u matični ured radi prijave i upisa pokojnika u matičnu knjigu umrlih.

Činjenica smrti prijavljuje se u roku od tri dana matičaru na čijem je području smrt nastupila ili gdje je umrli nađen.

Ako smrt nastupi u zdravstvenoj ustanovi na teritoriju Hrvatske potrebno je: 

• javiti se na odjel na koji je osoba bila primljena
• dati sve osobne podatke o umrloj osobi kako bi se mogla izvršiti prijava matičnom uredu
• na bolničkom odjelu (patologiji, a ne na odjelu gdje je osoba ležala) ostaviti odjeću u kojoj će pokojnik biti pokopan
• ugovoriti pojedinosti prijevoza, opreme i ukopa s ovlaštenim pogrebnim poduzećem ili prijevoznikom ili posmrtnom pripomoći ili se obratiti ovlaštenom pogrebnom poduzeću, pogrebnom prijevozniku ili posmrtnoj pripomoći.

Ako se tijelo preminule osobe ne preuzme u roku od 24 sata, zdravstvena ustanova zaračunat će posebnu naknadu za svaki idući dan od propisanog roka.

Osobe koje umru u zdravstvenoj ustanovi moraju se obducirati radi utvrđivanja uzroka smrti.

Na zahtjev uže obitelji i u sporazumu s ravnateljem zdravstvene ustanove i patologom može se odlučiti da se obdukcija ne provodi.

Ukoliko je riječ o smrtnom slučaju u inozemstvu, a tijelo umrle osobe želite prevesti u Hrvatsku, podnosite zahtjev za izdavanje sprovodnice u hrvatskoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu. 

Uz zahtjev je potrebno priložiti i:

• izvadak iz matice umrlih na međunarodnom obrascu (prema pravilima Bečke konvencije ili na drugi način pravovaljano ovjeren za uporabu u RH)
• liječničku potvrdu o smrti s naznakom uzroka smrti (da se ne radi o zaraznoj bolesti)
• dokaz o državljanstvu preminule osobe
• putovnicu preminule osobe, koju službenik u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu mora poništiti (ako je hrvatski državljanin posjedovao putovnicu)
• odobrenje (potvrdu) za prijenos umrle osobe države iz koje se umrla osoba prijenos
• podatke o prijevozniku (pogrebno poduzeće): osobni podaci vozača, broj putovnice, registarske oznake vozila; ako će u vozilu koje će prevoziti tijelo preminule osobe biti i netko od rodbine preminuloga, potrebni su i njegovi podaci; ako će tijelo biti otpremljeno zrakoplovom, potrebni su podaci o broju leta, zračnoj kompaniji i zračnoj luci slijetanja zrakoplova, odnosno prijevoznom sredstvu na koji će prijevoz tijela preminule osobe biti nastavljen i podatke o graničnim prijelazima te tko će tijelo preuzeti
• u slučaju da pokojnik/pokojnica preminula od zarazne bolesti tada prijevoznik prilikom prijevoza mora poštivati uvjete koji onemogućuju širenje zaraze sukladno zakonskim odredbama.

Obdukcija se mora provesti u sljedećim slučajevima:

• ako se radi o neprirodnoj smrti ili smrti nepoznatog uzroka
• ako smrt nastupi tijekom dijagnostičkog ili terapijskog zahvata
• ako smrt nastupi u roku od 24 sata od prijema osobe u zdravstvenu ustanovu
• ako je osoba sudjelovala u kliničkom ispitivanju lijeka ili medicinskog proizvoda, odnosno drugom znanstvenom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi
• u slučaju smrti osobe čiji se dijelovi tijela mogu uzimati radi presađivanja u svrhu liječenja sukladno posebnom zakonu.

Ako mrtvozornik ocijeni da je do smrti došlo pod sumnjivim okolnostima, odnosno da je riječ o nasilnoj smrti u svezi s kaznenim djelom, dužan je obavijestiti policiju. 

Kad je riječ o nagloj smrti, a uzrok joj je nepoznat, odnosno nejasan, mrtvozornik je obvezan zatražiti provedbu obdukcije te će pokojnik biti prevezen na Zavod za sudsku medicinu, a obitelj će od bolnice ili mrtvozornika dobiti potvrdu o smrti. Doktor medicine koji je obavio obdukciju obvezan je o njezinim rezultatima obavijestiti tijelo državne uprave, odnosno zdravstvenu ustanovu određenu za nadzor nad radom mrtvozornika uz dostavu pisanog nalaza o obdukciji. Nakon evidentiranja činjenice smrti slijedi organizacija pogreba.

Uzimajući u obzir osjećaje i želje obitelji, cilj je organizirati pokop koji će dostojanstveno odražavati uspomenu na pokojnika i pružiti priliku za zajedničko tugovanje i oproštaj.

Važno je prvo komunicirati s obitelji i bliskim prijateljima kako biste zajednički odlučili o detaljima pokopa. Ova komunikacija može uključivati raspravu o željama pokojnika, vrsti pokopa, datumu i vremenu, kao i mjestu.

Ovisno o kulturi, vjerskim uvjerenjima i željama pokojnika, možete odabrati između različitih vrsta pokopa, poput sahrane i kremacije. 

Ako ga već nemate, trebat ćete rezervirati grobno mjesto. Kontaktirajte lokalno groblje i saznajte postupak rezervacije i dostupnost.

Pogrebna agencija može vam pomoći u organiziranju svih potrebnih koraka za sprovod. Oni će vam pružiti informacije o troškovima, rasporedu, prijevozu, uređivanju pogrebnog prostora i drugim detaljima. Pogrebna agencija također može pružiti usluge prijevoza tijela i ostale logistike.

Važno je obavijestiti obitelj, prijatelje i druge bitne osobe o datumu, vremenu i mjestu pokopa. Možete poslati obavijest putem poziva, e-pošte, pisanog obavijesti ili putem društvenih mreža, ovisno o vašim preferencijama.

Ako želite vjersku ceremoniju ili obred, obratite se svećeniku ili drugom duhovnom vođi kako biste ih obavijestili o pokopu i dogovorili se o detaljima ceremonije.

Ovisno o vjerskim ili obiteljskim tradicijama, možete organizirati ceremoniju ili obred koji odražava vrijednosti i želje pokojnika. Obratite se duhovnom vođi ili pogrebnoj agenciji kako biste dogovorili detalje ceremonije, uključujući glazbu, molitve, govore i druge elemente.

Nakon ceremonije, možete organizirati prijem ili sastanak s obitelji, prijateljima i drugim sudionicima kako biste se zajedno okupili i podijelili sjećanja na pokojnika. Razmislite o mjestu i logistici prijema, kao i o hrani i piću koje će se posluživati.

U ovom procesu možda će vam trebati pomoć pružatelja usluga kao što su cvjećarnice, glazbenici, catering tvrtke i sl. Obratite se tim pružateljima usluga i dogovorite sve potrebne detalje i aranžmane.

Budite tu za obitelj i prijatelje pokojnika pružajući im podršku, utjehu i razumijevanje. Pokažite im da su podržani i da mogu računati na vas tijekom ovog teškog vremena.

Zakonom o socijalnoj skrbi socijalno ugroženim osobama omogućeno je podmirenje osnovnih troškova sprovoda. Troškovi uključuju cijenu lijesa, pogrebnog znaka i ukop u zemljani grob koji je smješten na posebnim parcelama gradskih groblja.

Za organizaciju pogreba kontaktirajte dežurnu pogrebnu službu u sklopu lokalnog groblja i tvrtke koje se bave pogrebnim uslugama. Pojedina groblja nude kompletnu pogrebnu uslugu na jednome mjestu.

U ostavinskom postupku se rješavaju sljedeće stvari:

• utvrđuju se nasljednici
• određuje se sastav imovine koja se nasljeđuje 
• određuju se prava koja pripadaju svakom nasljedniku i drugim zainteresiranim stranama.

Ostavinski postupak može provoditi sud, ali u češćim situacijama povjerit će ga javnom bilježniku. 

Sud koji je povjerio javnom bilježniku predmet provodi stalni nadzor nad njegovim radom, a iz važnih razloga može mu oduzeti provođenje ostavinskog postupka i sam provesti postupak ili ga povjeriti drugom javnom bilježniku. 

Kad u ostavinskom postupku javni bilježnik postupa kao povjerenik suda, ne plaća se javnobilježnička pristojba, nego samo nagrada po propisanoj tarifi.

Nakon završetka ostavinske rasprave sud donosi rješenje o nasljeđivanju, kojim utvrđuje tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle druge osobe.

Rješenje o nasljeđivanju sud će dostaviti svim nasljednicima, kao i osobama koje su tijekom postupka istakle zahtjev za nasljedstvo. Pravomoćno rješenje sud će dostaviti  nadležnom poreznom tijelu i nadležnom zemljišnoknjižnom sudu najkasnije u roku od 15 dana nakon isteka mjeseca u kojem je rješenje postalo pravomoćno. U rješenju o nasljeđivanju sud će odrediti da se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju provedu potrebni upisi u skladu s pravilima zemljišnoknjižnog prava.

Nakon završetka ostavinske rasprave, kada sud ili javni bilježnik pravomoćnim rješenjem utvrde nasljednike, jednog ili više njih, ili sve zajedno, oni mogu zajedno posjetiti najbližu poslovnicu banke i donijeti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju te zatražiti daljnje postupanje banke. U tom slučaju, banka će pokrenuti internu proceduru za zatvaranje svih računa koje je pokojnik imao.

Ukoliko je preminula osoba posjedovala nekretninu, nakon donošenja pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju stupite u kontakt s komunalnim društvima, tvrtkama koje su pružale usluge električne energije, plina, toplane, upraviteljem zgrade i telekomunikacijskim kompanijama i dostavite im dokaze o smrti i promjeni vlasništva.

Ostavinska se rasprava ne provodi:

• ako prema podacima kojima sud raspolaže umrli nije ostavio ostavinu
• ako je ostavitelj ostavio samo pokretne stvari i s njima izjednačena prava, a nijedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva da se provede ostavinski postupak.

Ako nije proveden ostavinski postupak, možda zato što sud nije primio službenu potvrdu o smrti ili druge potrebne dokumente, a iza pokojne osobe je ostala imovina, možete podnijeti zahtjev mjesno nadležnom sudu za pokretanje ostavinskog postupka. Uz zahtjev, morate priložiti potrebne dokumente, kao što su službena potvrda o smrti, oporuka i dokumenti koji se odnose na imovinu pokojne osobe, poput izvatka iz katastra.

Bilo da ostavinski postupak provodi sud ili javni bilježnik, sud će uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su sporne činjenice:

• kojima ovisi neko njihovo pravo (npr. činjenice o kojima ovisi: nasljedno pravo, veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio, opravdanost isključenja nužnih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost, je li se neka osoba odrekla nasljedstva)
• pravu na zapis ili o drugom pravu na ostavinu
• sastavu ostavine.

Protiv rješenja prvostupanjskog suda dopuštena je žalba ako zakonom nije drukčije propisano, a podnosi se u roku od 15 dana od dostave prvostupanjskog rješenja. Rješenja protiv kojih je dopušten prigovor, odnosno žalba i rješenja drugostupanjskog suda moraju biti obrazložena. 

Ako je rješenje o nasljeđivanju donio javni bilježnik kao povjerenik suda, prigovor na rješenje podnosite javnom bilježniku u roku od osam dana od dana dostave rješenja. Vaš prigovor bilježnik je dužan i to bez odgode (zajedno sa spisom) dostaviti nadležnom sudu. 

O prigovoru potom odlučuje sudac koji može:

• odbaciti prigovor
• rješenje javnog bilježnika u cijelosti ili djelomično održati na snazi
• rješenje javnog bilježnika u cijelosti ili djelomično ukinuti.

Protiv rješenja suda kojim je rješenje javnog bilježnika u cijelosti ili djelomično ukinuto nije dopuštena samostalna žalba. Rješenje o prigovoru dostavit će se strankama i javnom bilježniku.

Ako je osoba koja je ostavila nasljedstvo imala dugove prema banci, a vi ste prihvatili to nasljedstvo, bit ćete odgovorni za te dugove do iznosa vrijednosti naslijeđene imovine. Ako je nasljedstvo prihvatilo više osoba, svi solidarno snose odgovornost za te dugove, ponovno do iznosa vrijednosti naslijeđene imovine.

Udovica ili udovac može ostvariti pravo na dio mirovine preminulog supružnika uz istovremeno primanje vlastite mirovine, pod uvjetom da su navršili 65 godina i ispunjavaju uvjete za obiteljsku mirovinu za pojedinog korisnika. Izvanbračni partner, životni partner ili neformalni životni partner također imaju pravnu jednakost s udovicom/udovcem te mogu ostvariti isto pravo na mirovinu, a taj status se dokazuje kroz poseban postupak.

Za konkretne pravne savjete možete se obratiti odvjetniku. 

Doneseno rješenje suda postalo je pravomoćno. 

Nakon završetka ostavinske rasprave, kada sud ili javni bilježnik pravomoćnim rješenjem utvrde nasljednike, jednog ili više njih, ili sve zajedno, oni mogu zajedno posjetiti najbližu poslovnicu banke i donijeti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju te zatražiti daljnje postupanje banke. U tom slučaju, banka će pokrenuti internu proceduru za zatvaranje svih računa koje je pokojnik imao.

Ukoliko je preminula osoba posjedovala nekretninu, nakon donošenja pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju stupite u kontakt s komunalnim društvima, tvrtkama koje su pružale usluge električne energije, plina, toplane, upraviteljem zgrade i telekomunikacijskim kompanijama i dostavite im dokaze o smrti i promjeni vlasništva.